Otkrijte kvalitetne naslove za obrazovanje i nauku.
Edvard F. Edindžer (Edward F. Edinger, 1922-1998) bio je vodeći jungovski analitičar čija se mnogobrojna dela u velikoj meri bave uzajamnim odnosom simbola i psihologije, tumačeći Jungove koncepte novoj generaciji analitičara. Kolege su ga smatrale najuticajnijim jungovskim analitičarem u SAD u drugoj polovini XX veka i uz Mari Luiz Franc, Jungovim duhovnim naslednikom. Isticao je važnost razumevanja osnova religije, filozofije, književnosti pa čak i alhemije kod svojih pacijenata
Boris Sirilnik je istaknuti francuski neuropsihijatar i profesor na Univerzitetu u Tulonu. Napisao je više knjiga koje su naišle na izuzetan prijem i koje su prevedene na brojne jezike. Pominjemo samo neke: Sreća u nesreći, Ružni pačići, O telu i duši, Govoriti o ljubavi na rubu ponora. Poznat je kao tvorac koncepta rezilijencije. Rezilijencija nije nekakav put ka uspehu, već borba deteta kojeg su gurnuli u naručje smrti, a ono je ipak pronašlo način da se suprotstavi i nastavi ži
Knjiga Korupcija obrađuje jednu od postanka države aktuelnu temu. O problemu korupcije, kako kod nas tako i svetu, napisano je bezbroj studija i izveštaja vladinih i nevladinih organizacija. Međutim, zbog njene prisutnosti u savremenim društvima, svaka studija daje nešto novo i, sa stanovišta saznanja, zanimljivo i dosad malo poznato. Ova studija Nebojše Majstorovića pretežno je zasnovana na psihološkom viđenju ovog problema, što je u domaćoj literaturi do sada, za razliku od soci
Podeljena u dva dela, ova knjiga na najjednostavniji mogući način govori o psihoanalitičkom razumevanju sila mržnje i ljubavi koje vladaju osećajnim životom savremenog čoveka. Prvi deo razmatra sile mržnje (agresija, pohlepa, zavist, ljubomora…) i neke od osnovnih mehanizama kojima pokušavamo da ih prevladamo (projekcija, raspoređivanje, odbacivanje…), dok drugi deo analizira bliske veze između ljubavi i mržnje, i pre svega, dva osnovna elementa naše sposobnosti za ljubav, kriv
Celokupnim svojim obrazovanjem Oto Rank kao da je bio predodređen da obradi ono područje psihoanalize do kojeg je Frojdu bilo veoma stalo – područje mita. Zahvaljujući svom izvanrednom poznavanju književnosti i duhovne povesnice čovečanstva, Oto Rank je bio u stanju da tragom podsticaja Frojda posebnu pažnju posveti mitu, pa je u svojoj studiji Mit o rođenju junaka na upečatljiv način pokazao da je mit jedan proizvod fantazije, u čijem nastanku bitnog udela imaju nesvesne duševne
Zbog čega je život vredan življenja? Šta postupke čini ispravnim ili pogrešnim? Šta je stvarnost i kako je spoznajemo? Braneći nadmoćnost rasuđivanja zasnovanog na dokazima naspram religije i filozofskih misaonih eksperimenata, Tagard tvrdi da je um zapravo mozak i da je stvarnost ono što nauka može da otkrije. U knjizi Mozak i smisao života on otkriva kako nam kognitivne i emocionalne sposobnosti omogućavaju da razumemo stvarnost, efikasno odlučimo, postupamo moralno i težimo k
Psihologija, kao i svaka druga naučna oblast, iznedrila je priličan broj neobičnih priča koje su rasplamsavale maštu običnih ljudi. Otkriveno je da mnoge od njih nisu naučno utemeljene, ali ih šira publika i dalje smatra istinitim. U ovoj knjizi pobrojano je devet takvih mitova, tj. mistifikacija, koje su obeležile anale psihologije. Između ostalih, pronaći ćete čuvenu priču o deci-vukovima iz Indije, „otkrića“ Džejmsa Vikarija povezana sa subliminalnim porukama, Sapir-Vorfo
Zbog raširenosti perverznih sklonosti Frojdu se nametnula ideja da je predodređenost ka izopačenostima zapravo izvorna i univerzalna osobina ljudskog seksualnog nagona. Verovao je da tu izvornu predodređenost može ustanoviti još u detinjstvu. Među silama koje određuju usmerenost seksualnog poriva, istakao je stid, odbojnost, saosećajnost i društvene konstrukcije morala i autoriteta. On tako u svakom zastranjenju od normalnog seksualnog života prepoznaje kočenje razvoja i zaostajan
Boris Sirilnik je naučnik svetskog glasa, jedan je od najistaknutijih francuskih neurologa, psihijatara, etologa i psihoanalitičara. U knjizi O telu i duši Sirilnik je napisao: „Kada želi da bude srećan, čovek ne sme po svaku cenu izbegavati nesreću. Bolje bi bilo da pokuša da je nekako savlada.” Ovim stavom Sirilnik sažima glavne stavove koje izlaže. A oni nipošto nisu proizvoljni, već su zasnovani na najnovijim naučnim istraživanjima funkcionisanja mozga koja se obavljaju uz
Današnja porodica u zapadnom svetu, rastavljena, rekombinovana, samohrana, začeta vantelesnom oplodnjom, istopolna, prolazi kroz opšte stanje rasula što, kako neki tvrde, dovodi do katastrofalnih posledica: zlostavljana deca postaju silovatelji, profesori zlostavljači, a predgrađa velikih gradova prepuštena su na milost i nemilost kriminalu. Danas se nad nama nadvija strašna avet: izgubivši čvrst oslonac s gubitkom očevog autoriteta, osakaćena oslobađanjem od moralnih stega, posrn
Danas, na planeti Zemlji, sedam milijardi ljudi nekoliko puta dnevno uspostavlja odnos sa Bogom koji im pomaže. Oni žele da Bogu i ljudima posvete svoje vreme, materijalna dobra, posao, a ponekad i telo kako bi, usrećujući druge, i sami osetili sreću. Meditirajte, pronađite sopstveni životni put, budite radosni što se osećate živima okruženi onima koje volite – duhovnost doprinosi širenju bratstva među svim vernicima sveta. Psihoterapija Bogom nam pomaže da se suočimo sa život
Knjiga Sreća: filozofija i psihologija dobrog života Ljiljane Radenović predstavlja jedno sistematično, obuhvatno i sadržajno filozofsko-psihološko razmatranje teme koja nesumnjivo ima teorijski značaj, ali je istovremeno i u središtu naših praktičnih, životnih interesovanja. Ona je potpuno na tragu brojnih značajnih humanističkih istraživanja ovog problema koja se kreću u rasponu od filozofije, preko psihologije i antropologije, do utopijskih vizija. S obzirom da se bavi pitanji
Ovom knjigom podstaknuta je nova rasprava u cilju ponovnog promišljanja očeve figure s one strane njegove hiperhedonističke degradacije na nivo incestuozne predstave „tatice“, ali isto tako i s one strane bespovratno okončane autoritarnosti oca-gospodara. U njoj se ne zadržavam samo na tome da po ko zna koji put registrujem dugi talas koji je razvlastio figuru oca-gospodara, oca koji nameće svoj Zakon i koji ima poslednju reč o smislu dobra i zla, života i smrti, o pravednom i nep
Frojdova teorija snova predstavlja epohalni naučni događaj koji je samim tim i višestruko značajan. Na prvom mestu snovi su opet rehabilitovani. Frojdov je doprinos što je kod čoveka Zapada ponovo doveo u centar interesovanja snove sa periferije… Iako je snove Frojd rehabilitovao, ne treba smatrati, kao što je to čest slučaj u istoriji nauke, da je samo otkrio nešto što je odavno bilo poznato, pa zaboravljeno. Njegov je pristup snovima drugačiji od onga koji je pretežno negovan u
Knjiga Uvod u analitičku psihologiju Karla Gustava Junga Georgija Vuletića tematski pokriva sve značajne pojmovne i teorijske odrednice Jungovog mišljenja. Dat je sažet prikaz Jungovog života, s razlogom je naglašena sudbinska povezanost njegove (kako bi sam Jung rekao) individuacije i razvoja njegove teorije. Pažnja je posvećena Jungovoj primarnoj porodici, njegovim biološkim precima, dakle, njegovom kulturološkom i religijskom zaleđu, bitnim (neretko kontroverznim) figurama iz p