Otkrijte kvalitetne naslove za obrazovanje i nauku.
Za šta je danas reč angažman? Ovako postavljeno, to nas pitanje obavezuje i da pažljivo razmotrimo vremensku odrednicu koja upućuje na to da angažman danas možda znači nešto drugo, da postoji neki današnji angažman koji ovim pridevom vredi odvojiti od svih ranijih. Uz vreme, valja se osvrnuti i na prostor – šta ovde znači angažman, šta ovde znači želeti uspostaviti studije angažovanosti? Ova knjiga nastoji da odgovori na ta pitanja. Motivacija iza tog nastojanja uistinu je s
Autor u ovoj publikaciji skicira filozofsku metodologiju na osnovu načina kako se filozofi bave problemima. Zato takvu verziju metodologije naziva „aporetikom“. Kao prvo, autor određuje filozofiju kao umeće problematizacije i ukazuje na razne forme filozofskih problema, s tim što poseban akcenat stavlja na one koji nastaju kao posledica primene mišljenja na samo sebe. Zatim u centralnom delu ovog nacrta prikazuje sedam metoda (dijalektički, skeptički, kritički, analitički, hermene
Autorka, poznata pre svega po svojim raznovrsnim projektima za koje je nagrađivana i nominovana za najveće nagrade na polju arhitekture, ovde tematizuje ono što pokreće njen rad i praksu arhitekte uopšte: arhitektonski koncept. U arhitekturi, kako kod nas tako i u svetu, arhitekta veoma retko može izraziti i objasniti ono što radi i tako doprineti autonomiji arhitekture u odnosu na druge discipline i oblasti znanja. Iz recenzije Vladana Đokića Ova knjiga sprovodi značajne rekonstr
Studija Svetozara Poštića o posebnom vidu dela jednog od najznačajnijih stvaralaca našeg vremena Mihaila Mihailoviča Bahtina predstavlja novinu na našem jeziku. U ovoj studiji autor je posvetio posebnu pažnju dijalogizmu ovog značajnog stvaraoca. U nekoliko poglavlja, od kratkih biografskih podataka o Mihailu Mihailoviču Bahtinu, do dijalogizma kao “projavi Svetog duha” Poštić je nastojao da delo dovede u vezu sa osnovama hrišćanske dogmatike. Impresionira dubinsko poznavanje l
„Ako mitsko nasilje istovremeno greši i ispašta, božansko nasilje oslobađa od ispaštanja grehova. Ako prvo preti, drugo udara ako je prvo krvavo, drugo je beskrvno ubilačko.” Walter Benjamin Da li nam Benjamin zaista skicira uslove za prepoznavanje (poslednjeg) nasilja, za uzdržavanje od nasilja, očekivanje nasilja ili možda bezuslovne uslove za poslednje činjenje nasilja? Petar Bojanić Karakteristike Težina: 0.2 kg Dimenzije: 115 × 175 × 3 cm Godina izdanja: 2018 Pismo: latin
Ideje o kojima se raspravlja u ovoj knjizi bogatog sadržaja i stila, kompetentnih objašnjenja i umesnih kritičkih primedaba, u centru su pažnje savremenog čoveka: sloboda kao glavni izvor tragizma, odgovornost za sve što činimo, otpor ideologijama i posebno totalitarizmu i utilitarizmu, odbijanje čvrstog racionalizma, ali i ekstremnog iracionalizma, duhovnost koja traga za bogom, ali ga ne nalazi ni u jednoj crkvi, osećanje za društvenu pravičnost, ali ne i za one oblike njene rea
Socijalni, ekonomski i ekološki problemi, koji se sve više gomilaju širom sveta, uzdrmali su poverenje mnogih ljudi u demokratiju. Otfrid Hefe, jedan od najuglednijih savremenih filozofa politike, razmatra okvirne uslove kojima je podvrgnuta današnja politika. On projektuje pre svega one strategije koje osposobljavaju demokratiju da i pod nepovoljnim pretpostavkama preuzme odgovornost za budućnost i time osigura podlogu za vlastito legitimisanje. Njegov filozofski esej je pledoaje
„Deliberativno građanstvo“ predstavlja pokušaj da se, kako teorijski tako i empirijski, problematizuje i istraži koncept građanstva unutar deliberativne demokratije i time približi, na naučnim uvidima zasnovan odgovor na pitanje: „Da li bi građanstvo trebalo da bude ohrabreno i osnaženo da učestvuje u deliberativnom formulisanju političkih odluka i koje su prednosti takvog učešća?“ Autorka u knjizi razmatra ulogu građanstva, ali i postavlja okolna pitanja: šta je delibera
Ključni tekst za razvitak naše naučne i filozofske misli, Dijalog o dva glavna sistema sveta, objavljen je 1632. godine. Teze sadržane u knjizi primorale su crkvene vlasti da sude Galileju za jeres i da delo stave na Spisak zabranjenih knjiga. Galilejeva teorija je ipak nastavila da se širi i da postavlja temelje naučnoj revoluciji koja je promenila istoriju zapadne kulture. Snaga ove rasprave leži prvenstveno u njenoj sposobnosti da sruši antička verovanja koja su podupirala Ptol
Ksenofontov spis Ekonomija pokazuje da tehnika upravljanja imanjem zavisi kako od veštine upravljanja polisom, tako i od umeća upravljanja sobom. Za grčke mislioce poput njega ekonomija nije jedino uslovljena političkim prilikama i neprilikama, nego i karakterom, odnosno vrlinama i manama onih koji svojim imanjima upravljaju. Ovo znanje ima cilj viši od dobiti – ono bi trebalo da unese red i poredak u domaćinstvu, a sledstveno tome i harmoniju među njenim članovima. Karakteristike
Knjiga Nikole Kajteza Eksperimentalna plovidba 2 drugi je tom filozofske čitanke — knjige popularne filozofije koja na jasan i pregledan način predstavlja najzanimljivije filozofske teme. Nakon prvog toma, u kojem je akcenat bio na ontološkoj i epistemološkoj problematici, autor u drugom tomu čitaoca uvodi u oblasti socijalne filozofije humanističke provenijencije, raspravljajući o čoveku, praksi, stvaralaštvu, društvu, državi, politici, ali i o slobodi, otuđenju i trajnim naporim
U ovu knjigu uvršteni su radovi poznatog ruskog mislioca N. A. Berđajeva posvećeni filozofiji ljubavi, koja zauzima važno mesto u celokupnom njegovom delu. Oslanjajući se na dela Vl. Solovjova, on razmatra moralni smisao ljubavi, u njoj vidi sredstvo prevazilaženja pocepanosti čovekove ličnosti i ponovnog uspostavljanja njene celovitosti, pokazuje ulogu ljubavi u preobražaju sveta, u izgradnji nove etike stvaralaštva. Filozofski tekstovi koji se objavljuju u ovoj knjizi, dokaz su
Žan-Lik Marion je u postjugoslovenskom, srpskom jezičko-kulturnom prostoru još uvek neprevođeni autor, koji je, međutim, širom sveta sebi napravio izuzetno ime u nauci, što se može zaključiti po desetinama prevoda njegovih dela na najkorišćenije kulturne jezike današnjice. Marion je filosof i teolog koji širinu tematskog spektra problema kojima se bavi ne „plaća“ uprošćavanjem i pojednostavljivanjem naprotiv, odlikuju ga neobična prepoznatljiva prodornost mišljenja, koja j
Teza ove knjige jednostavna je: ima mesta instaliranju i opravdanju (kao, razume se, i osporavanju) zamisli „negativnog angažmana”. Tri „negativne” teorijske koncepcije savremene filozofije odriču se „maksimalističkih” eksplanatornih, a još i pre preskriptivnih pretenzija, za račun vrednosti nekog ili nečeg „minimalnog”, koje bi se istrajnim „negativističkim” držanjem i destilovalo i stilizovalo, i analiziralo i sačuvalo od perverzija i krivotvorenja. Te koncepcije
Lis Irigare (Luce Irigaray, 1930), filozofkinja, lingvistkinja, psihoanalitičarka, teoretičarka kulture, jedna od najistaknutijih i najznačajnijih predstavnica savremene francuske feminističke teorije. U svojim brojnim radovima (Spekulum drugog: žena, Taj pol koji nije jedan, Etika polne razlike, Govor nikad nije neutralan, Ja, ti, mi: ka kulturi razlike, U početku bješe ona…) analizira poziciju žena u istoriji filozofije, psihoanalitičkoj teoriji i strukturalnoj lingvistici. Cilj
U knjizi„Filozofija morala Džona Stjuarta Mila. Mil i milovski utilitarizam“ Nenada Cekića dati su pregled i kritička analiza temeljnih filozofskih pretpostavki Milove teorije morala. Knjiga se bavi normativno-etičkim sadržajem i metaetičkim pretpostavkama Milovog utilitarizma kao opšte normativne teorije. Studija Nenada Cekića je prvi pokušaj da se na našoj filozofskoj sceni na obuhvatan način prikaže i oceni Milovo utilitarističko etičko učenje koje je i danas aktuelno i vr
Instinkt zajedništva je u dugim godinama mira postajao sve slabiji i slabiji: svako ko je umro, umro je za sebe, možda još za nekog od svojih bližnjih. Fritz Mautner Ne dopušta svaka kulturna energija transponovanje u vojnu energiju, pa čak postoje kulturne sposobnosti čije posedovanje predstavlja upravo smetnju obrazovanju vojnih sposobnosti. Gustav Radbruch Karakteristike Težina: 0.1 kg Godina izdanja: 2018 Pismo: latinica Povez: broš Broj stranica: 96 Možda će vas zanimati i dr
Mapa i globus nisu samo modeli opisivanja sveta nego, kao što reč „geografija” u suštini znači, načini pisanja sveta, aktivni činioci u njegovoj konstrukciji. Farineli analizira modele urbanizacije od antike do danas, razvoj koncepta pejzaža i nastanak teritorijalnih država, i stavlja ih u vezu sa ta dva pomenuta modela geografskog opisa. Iz toga proizlazi jedna opozicija između dva modela, dva načina posmatranja sveta i odnosa prema njemu – kartografskog i globalnog – koja tr
Dugo je ekran-film bio jedinstven i neprikosnoven. Danas se on utapa u galaksiju beskrajnih razmera: nastupila je epoha globalnog ekrana, na svakom mestu i u svakom momentu. Nastanak civilizacije ekrana predstavlja veliku mutaciju čiji domet i smisao pokušavaju da otkriju Žil Lipovecki i Žan Seroa. Pokazujući kako duh filma, kroz novo doba velikog ekrana, hrani hipermodernu kulturu, oni preispituju važne teme: kulturnu regresiju, carstvo reklame, gubitak odnosa i intimnosti itd. F
Ksenofontova Gozba ne poseduje onu potrebnu logičku i pojmovnu strogost kakvu imaju Platonovi dijalozi, ali pokreće pitanja koja spadaju u neku vrstu životne mudrosti, gde sagovornici, služeći se argumentacijom, doduše, ne uvek filozofski rafiniranom, dolaze do paradoksalnih ili pak komičnih zaključaka. Sem istorijske i književne, razgovori u Ksenofontovoj Gozbi imaju i izvestan filozofski značaj. A veličanjem „nebeske” Afrodite, duševne nad telesnom ljubavlju, prijateljstva nad
Stenli Rozen (1929–2014), vodeća figura „neanalitičke“ tradicije u Americi, spada u najbolje poznavaoce i najorginalnije tumače celokupne povesti filosofije, koji uvek iznova lično pokazuju neodvojivost razumevanja istorije mišljenja od samostalnog problemskog promišljanja. U Hermeneutici kao politici ne dolazi do izražaja samo nesvakidašnja, koliko neočekivana toliko i ubedljiva kritika postmodernih pozicija, nego i retko viđeno preispitivanje glavnih tokova moderne i savremene
Knjiga Homo homini philosophus… Igora Smirnova posvećena je istoriji filosofske antropologije i postavlja pitanje kako se ona može izbaviti iz ćorsokaka u koji je dospela kada je postmodernizam objavio da je čovek umro. Smrt čoveka, koju je zapadnoevropska filosofija proglasila šezdesetih godina XX veka, bila je pogubna za samu filosofiju. Uvek protivrečan, taj diskurs je svoje svojstvo doveo do krajnosti u radovima Fukoa, Deride, Deleza, Bodrijara, Liotara i drugih francuskih pos
Ovo delo sadrži jedinstvenu zbirku tekstova prominentnih svetskih autora, specijalista za svoje oblasti, koji u istorijskofilozofskom, sistematskom i interkulturalnom aspektu nastoje da razumeju horizont u grčkoj antici, jevrejskoj starini, hrišćanskom srednjem veku, zatim kod Lajbnica, Kanta, Ničea, Diltaja, Huserla, Hajdegera, Levinasa, Merlo-Pontija, u psihoanalizi, u indijskoj, kineskoj i japanskoj tradiciji. Sistematsku plodnost pojmu horizonta daje pre svega njegov granični
Duže od jednog i po veka, ideja socijalizma je pružala inspiraciju svima koji su artikulisali kritike kapitalističkih društvenih odnosa i pokušavali da zamisle jednu humaniju alternativu kapitalizmu. U knjizi Ideja socijalizma. Pokušaj osavremenjivanja, Aksel Honet locira uzroke postepenog slabljenja sposobnosti socijalizma da inspiriše političko delanje tokom proteklih decenija u njegovim anahronim društvenoteorijskim premisama vezanim za epohu rane industrijalizacije. Kako bi so
Cilj je knjige, prema tome, da polazeći od pretežno jezičko-filoloških rasprava u prvim poglavljima izloži koncepciju istine kao transcendentalnog „predikata”, ili bolje, kao „modusa”. Kao što predikat „lep” za Kanta ne označava obeležje nekog predmeta, nego naše relacije s predmetom, i u tom smislu jeste transcendentalan, isto tako ni „istinito” nije predikat koji se tiče – ili barem koji se isključivo tiče – predmeta, nego načina odnošenja s predmetom. To je,
Trenutno najangažovaniji planetarni filozof, Slavoj Žižek, ekspresno je reagovao nakon ubilačkog pohoda 7. januara 2015. u prostorijama satiričnog lista Šarli Ebdo zbirkom tekstova naslovljenom Islam, ateizam i modernost – neka bogohulna razmišljanja. U ovoj knjizi Žižek, s jedne strane, preispituje linije dodira i razdvajanja između demokratskog liberalizma i islamskog (kvazi)fundamentalizma, dok s druge strane podvrgava analizi velike svetske religije koje se smatraju apsolutnim
Spisi sabrani u ovom tomu donose reprezentativni izbor delā jednog od najvećih fenomenologa izvan nemačkog kulturnog područja i jednog od najvećih slovenskih filosofa 20. veka. Jan Patočka, donekle na tragu povesnog mišljenja Huserla i Hajdegera, ali uz mnoštvo odlučnih, samosvojnih iskoraka, u tekstovima pisanim neobično prijemčljivim jezikom, promišlja pitanja početaka i povesne sudbine evropske kulture, kao i probleme situacije savremenog sveta. Pored razvijene filosofskokultur
Demokratija se tokom svoje istorije konstantno suočavala sa brojnim izazovima, koji su često dovodili u pitanje i same njene temelje, ali uprkos svemu ostala je otvorena za različite interese, kao i za mogućnosti sopstvenog razvoja. Knjiga Milorada Đurića preispituje jedan od izazova sa kojim se suočila savremena demokratija – proces globalizacije. Karakteristike Težina: 0.23 kg Dimenzije: 135 × 205 × 3 cm Godina izdanja: 2016 Pismo: latinica Povez: mek Broj stranica: 186 O autoru
Izvori sopstva predstavljaju ne samo dragocenu sintezu višedecenijskog truda jednog od najuticajnijih i najplodnijih mislilaca druge polovine 20. i početka 21. stoleća, nego i izuzetan dokument vanredne obrazovanosti i erudicije u kojem se najrazličitije oblasti i fenomeni teorije, društvenog i duhovnog života izlažu sa neobičnom lakoćom, te dovode do ubedljivih poenti. Teško da bi se našla ijedna oblast društvenih, odnosno duhovnih nauka (filozofija, sociologija, psihologija, ist
Ovo je najbolji Žižek, onaj Žižek koji pojmu i filozofskom izvođenju prilazi s punom ozbiljnošću, a da, istovremeno, ostaje duhovit, žovijalan, razigran. Pojam viška poslužiće mu da nas provede kroz složene Marksove konstrukcije (vi – šak vrednosti, višak rada) i Lakanove jezičke vratolomije (vi – šak zadovoljstva, višak znanja), uz asistiranje Hegela, Junga i Frojda. Pojam fantazma povezaće s logikom rada i para – doksalnim zahtevima savremene kulture, dok će ono nesve
Mihail Vasiljevič Lomonosov je naučnik i intelektualac ispred svoga vremena, ne samo u okvirima svoje rodne Rusije već i u okvirima evropske nauke. Ovo izdanje je posvećeno jednom od njegovih najznačajnijih doprinosa fizici i hemiji: upornom istrajavanju na ideji da je supstancija sazdana od korpuskula i pokušajima da se na osnovu ove ideje objasni sve fizičke i hemijske osobine različitih supstancija. Svedoci smo koenzistentnosti pristupa, koji dovodi do sjajnih objašnjenja (ali
U knjizi Kratki uvod u Novu fenomenologiju jedan od najznačajnijih predstavnika savremene nemačke filozofije Herman Šmic daje kompaktan uvid u glavne teme i koncepte njegove fenomenološke filozofije. Za razliku od starije fenomenologije (pre svega one Huserlove), Šmic daje primat opisu neproizvoljnog iskustva gde živo telo (nem. Leib) igra ključnu ulogu. Šmic razvija složenu mrežu pojmova kojima se adekvatno može opisati način kako čovek doživljava stvarnost: telesna dinamika, tel
U sistemski razvijenoj knjizi Kritika hermeneutike. Filosofija interpretacije i realizam (Minhen, 2007) Kremer upućuje najozbiljniji izazov koncepciji filosofske hermeneutike Hansa-Georga Gadamera, jednog od najuticajnijih mislilaca proteklog stoleća. Kremer, koji je cijeloga istraživačkog vijeka nastojao da razumije šta su antički autori imali u vidu i šta su htjeli da kažu, sa krajnjom ozbiljnošću i za njega tipičnom, neuporedivom erudicijom i temeljitošću pokušava da dovede u p
Radovi nemačkog filozofa Imanuela Kanta koji su sakupljeni u knjigu pod imenom Metafizika prirode odabrani su ne samo prema zajedničkoj tematici, već i stoga što su to reprezentativni ogledi o prirodi koji su sprovedeni strogom naučnom metodologijom. Iz široke bibliografije Kantovih prirodnjačkih spisa istaknuti su oni koji najdublje zadiru u problematiku sistemskog ustrojstva svetske zgrade, te svoj predmet prikazuju tematizujući njegove mnoge suštinske aspekte između ostalog, ob
Malo razuma i malo iskustva omogućavaju svakom čoveku da filozofira. Ova knjiga želi da dâ podstrek promišljanju velikih tema, „večnih“ pitanja zapadnjačke filozofije – vlastitom glavom. Autorka vešto uklapa sistematsko poznavanje osnovnih problema evropske filozofije sa njenim glavnim tokovima, što dolazi do izražaja u vidu brojnih navoda iz izvornih dela, čime čitalac, čak i sa laičkim predznanjima, stiče značajan uvid i u tokove povesti filozofskog mišljenja. Karakteri
„Po kontraktualizmu, blagostanje pojedinaca moralno je značajno ne zato što je intrinzično vrijedno ili zato što je samoočigledno da je unapređenje blagostanja pojedinaca ispravnotvorna odlika, već jednostavno zato što bi pojedinac mogao razumno da odbaci argument koji njegovom blagostanju ne bi dao nikakav značaj.” T. M. Scanlon „Skenlon tvrdi da, ako bi odustao od individualističkog ograničenja, njegova kontraktualistička teorija ne bi više nudila ‘jasnu alternativu utili
Pojam sveta jedan je od najzagonetnijih s kojim se suočava mišljenje. U ovoj knjizi Brag uspeva da na pregledan, prijemčiv i zanimljiv način izloži povest ljudskog misaonog i svakodnevnog iskustva svetovnosti, i to kako u evropskoj kulturi, prateći njena shvatanja sve do modernog doba, tako i u islamskoj i judejskoj, pokazujući njihovu neodvojivost od evropske, kako antičko-paganske, tako i hrišćanske kulture. Brag upoznaje čitaoca i s aspektima koji su blisko vezani za kosmološku
U ovom kratkom ogledu Alen Badju se bavi krvoprolićem počinjenim 13. novembra 2015. u Parizu i nastoji da objasni šta se dogodilo. Ko su počinioci tog masovnog zločina? I kako okvalifikovati njihovo delo? Gde je naš svet, sa stanovišta onoga što se podmuklo, a onda agresivno, uspostavilo za nešto više od trideset godina? Ono od čega patimo na svetskom nivou jeste odsustvo politike koja bi se odvojila od hegemonističkog kapitalizma. Dok god ne dođe do nekog drugog strateškog predlo
Obesvetovljenje čoveka je filozofska studija u kojoj se jedno razumevanje idejâ i smisla Kafkine umetnosti izlaže analizom pripovetke Povratak domu, interpretacijom književnikova dva najpoznatija romana i komentarisanjem brojnih ostalih dela. Sve to se prepliće sa razmatranjem postprosvetiteljskog odnosa između filozofije i umetnosti, posmatranog u pogledu na probleme koji ih zaokupljaju i određuju, i to pre svega u vezi sa načinima njihovog izlaganja i mogućnostima njihovog razum
Različite odlike Holokausta koje se moraju uzeti u obzir ne objašnjava ni prinuda, ni pokornost autoritetu, ni birokratska kratkovidost, ni pritisak vršnjaka, ni lična dobit, niti karijerizam – već, umesto svega toga, tek antisemitizam počinilaca.” Daniel J. Goldhagen ,,Upravo je taj tamni svet pomešanih motiva, sukobljenih osećanja i prioriteta, nevoljnih izbora, sebičnog oportunizma i prilagođavanja združenog sa samoobmanom i poricanjem, svet koji je suviše ljudski i suviše u
Učenje nemačkog filozofa Artura Šopenhauera spada u početak epohe savremene filozofije. Ono poseduje karakteristike prelaska iz filozofije novog veka – nadasve njene poslednje faze u liku klasičnog nemačkog idealizma, u ono što je za njom usledilo, što govori da ga odlikuje duh i jedne i druge epohe. U Predgovoru za knjigu O četvorostrukom korenu stava o dovoljnom osnovu, koju čine njegova disertacija (1813) uz kasnije izmene i dopune (1947), Šopenhauer kaže: „Ova elementarnofil
S ubrzanjem društvenog života u moderni, menja se i način na koji je čovek „postavljen u svet”. Hartmut Roza iz različitih perspektiva analizira promene u iskustvu sveta, odnosu prema svetu i obradi sveta savremenih subjekata. Pritom nastaje nacrt programa kritičke sociologije u čijem je središtu utvrđivanje onih društvenih uslova i preduslova koji omogućavaju uspešno pojedinačno i kolektivno prisvajanje sveta. Karakteristike Težina: 0.75 kg Godina izdanja: 2019 Pismo: latinic
Poslednji je zadatak našeg postojanja: obezbediti štoj je moguće veći sadržaj pojmu čoveštva u našoj lićnosti, kako tokom našeg života, tako i izvan njega, u tragovima živog dela koje ostavljamo iza sebe. Vilhelm Fon Humbolt Ono što je nastalo od obrazovanja sada se sedimentira kao neka vrsta negativnog objektivnog duha jeste socijalizovano poluobrazovanje, sveprisutnost otuđenog duha. Teodor V. Adorno Neobrazovanje znači da je ideja o obzavovanju u svakom pogledu prestala da isp
Dolarova briljantna studija polazi od Kjerkegorove maštovite, ironične i enigmatične rečenice da se ljudski rod može podeliti na oficire, služavke i dimničare. Ono što izaziva čuđenje je upravo treći član niza: ako su oficiri i služavke tradicionalne uloge muškog i ženskog pola, otkud onda dimničari i šta sa njima? Dolar provodi čitaoca kroz osnovne pojmove psihoanalitičke i strukturalističke misli kako bi dokazao da bez dimničara ne možemo: „dimničar“ predstavlja kon
U drugoj knjizi Ogleda o srpskoj filozofiji stavljaju se u razmatranja najznačajniji srpski filozofi novokantovskih orijentacija, sa čijih je smerova mišljenja ta orijentacija i obrazovana, a radi se o transcendentalnom sintetizmu Konstantina Brankovića, sintetičkom kriticizmu Mihaila Hristifora Ristića i kritičkom ontologizmu Svetomira Ristića ovima ovde prethodi uvodna rasprava o počecima srpske filozofije iz vizantijskog doba njene istorije, pokazana preko ispitivanja glavnih m
Knjiga Mirka Aćimovića Ogledi o srpskoj filozofiji predstavlja sažet pregled skraćene istorije bitnog srpskog filozofskog interesa za filozofiju prirode, logiku i metafiziku. Prvi tom sadrži oglede o naučnom sistemu prirodne filozofije Ruđera Boškovića, sistemu naučne metafizike Branislava Petronojevića i dijalogici kritičke filozofije Mihaila Markovića. Oni su, dakle, motiv i razlog autorovog istraživanja porekla, sadržine i granice mogućnosti filozofije prirode, logike i metaf
Knjiga O institucionalnom delovanju evocira otežano funkcionisanje institucija, u periodu novih i budućih ratova i u vreme neprestanih nasilnih akcija koje seju strah i žrtve u gradovima sveta i na granicama država. U trenucima kada se institucije degradiraju i onda prinudno vraćaju surovim tehnikama koje naizgled olakšavaju jedinstvo i opstanak grupe, izabrao sam da knjigu započnem odbranom „grupe u pokretu“ (grupe izbeglica koje odnekud dolaze i nužno otvaraju institucije što ih
U povesti filozofske misli Hermeneutika faktičnosti predstavlja gotovo revolucionarnu novinu kojom se udaraju temelji jednog pragmatički usmerenog, radikalno neantropocentričnog učenja o biću u čijoj žiži stoji čovek – koji samim svojim bićem generiše jednu do tada neviđenu „ontologiju“. Ovaj, iz pedagoških razloga relativno jednostavno pisani tekst, predstavlja dobar ključ za razumevanje, ali i za istraživanje puta ranoga Hajdegera ka njegovom glavnom, često teško prozir